Godina izdanja: 1967.
Povez: Tvrd
Broj strana: 261
Stanje: Veoma dobro (omot neznatno oštećen)
PRODATO!
Graham Greene (Berkhamsted, Engleska 2. oktobar 1904. – Vevey, Švicarska, 3. april 1991.), engleski romanopisac i pripovjedač.
Tijekom studija u Oxfordu proživljava krizu moralnoga i religijskoga identiteta, što ga prvo dovodi u krugove radikalne ljevice, no u konačnici završava vjerskom konverzijom s protestantizma na katoličku vjeru. Temperamentalno kolerik, sklon avanturama, koketiranju s opasnošću i rubnim situacijama ljudskoga postojanja, Graham Greene je protagonist i kroničar egzistencijalnih, etičkih i spiritualnih kriza modernoga zapadnjaka. Na tragu svog velikog uzora Conrada, Greene je ostvario opus koji `pokriva` veći dio planete zemlje (Europu, Latinsku Ameriku, južnu Aziju, Afriku), opisao neuralgične točke suvremene civilizacije i drame dekolonizacije, prljave ratove obavještajnih službi, spiritualnu dramu vjernika (najčešće, no, ne isključivo) bijelaca u kolonijalnom miljeu, političke i ideološke progone, hladnoratovski sukob. Sam pisac dijeli svoje knjige na ozbiljnije, `romane`, i laganije, `razonode` (entertainments), ali u obama vrstama razvija radnju koja obiluje izvanjskim i unutarnjim napetostima. Neke od značajki njegovih proznih narativnih djela su: dramatičan i `detektivski` zaplet, potjera i progon koje provode institucije sustava (policija, vojska, tajne službe), funkcionalan i dojmljiv stil kojim dominiraju grafički opisi brutalnih i grotesknih situacija, no bez baroknih retoričkih Conradovih ekscesa, te nužnost moralnog i spiritualnoga izbora u ekstremnim iskušenjima.
Prije 2. svjetskog rata ostvario je remek djela hibridnoga žanra: `Brightonska stijena`/`Ubojica i slatkiš` (1938.) o svijetu gangsterskih obračuna, `Moć i slava` (1940.) o duhovnoj drami svećenika alkoholičara u atmosferi vjerskih progona u kaotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom Meksiku. Poslijeratno doba karakterizira još nekoliko majstorskih ostvaraja: `Srž stvari` (1948.), lociran u Africi, gdje se u ozračju `Greenelanda` (prljavština, kukci, vrelina, zarazne bolesti) odvija završna drama preljubnika, alkoholičara i samoubojice Scoobija; `Kraj veze` (1951.), poluautobiografski ljubavni roman, nabijen vjerskom tematikom i postavljen u Londonu pod njemačkim bombama; špijunsko-politički `Mirni Amerikanac` (1956.), o početcima američkoga intervencionizma u Indokini; `Treći čovjek` (1950.), scenarij za glasoviti film režisera Carola Reeda.
Ponekad je kritika dovodila u pitanje iskrenost autorovih vjerskih uvjerenja, a još češće mu je, naprotiv, zamjerala dogmatičnost u tretiranju duhovnih tema. No, teško je reći kako esencijalno religijski pisac, od Bunyana do Dostojevskog ili Bernanosa, može izbjeći takvoj vrsti prigovora. Greeneova djela nisu ideološki romani s tezom, no u njima je implicite raspoznatljiv piščev stav. Tobožnji problem s Greeneom (i drugim piscima religijskoga habitusa) je u tom što je njihov nenametljiv stav teško prihvatljiv dijelu modernoga čitateljstva- koji bez prigovora akceptira izričite svjetonazorske iskaze drugih auktora koji su više u skladu s dezorijentiranošću ili sekularnim senzibilitetom prosječnoga čitatelja (npr. Kafka ili Proust). Njegov najbolji kasniji roman `Ljudski faktor` (1978.) tematizira problem izdaje i vjernosti kroz lik glavnog junaka, prisiljenog na dvostruku špijunažu kako bi mu sovjetski objavještajci pomogli izbaviti voljenu ženu iz mučilišta južnoafričke policije. Neki od eseja su sakupljeni u zbirci `Izgubljeno djetinjstvo` (1953.). Nefikcionalna proza o druženju s diktatorom Omarom Torrijosom, još jedno je svjedočanstvo njegova nekonvencionalnoga života. Posmrtno mu je objavljena i autobiografska proza `Moj svijet - dnevnik jednog sna`, svojevrsni onirički dnevnik u kojem je taj autor, simbol autodestruktivnoga i raskoljenoga sebstva, objelodanio djetinje naivni i nevini svijet svojih snova.
Djela
* `Brightonska stijena` ili `Ubojica i slatkiš` 1938
* `Moć i slava`, 1940
* `Srž stvari`, 1948
* `Greeneland`
* `Treći čovjek`, 1950
* `Kraj veze`, 1951
* `Izgubljeno djetinjstvo`, 1953
* `Mirni Amerikanac`, 1956
* `Ljudski faktor`,1978
* `Moj prijatelj general`, 1986
* `Moj svijet - dnevnik jednog sna`
Tijekom studija u Oxfordu proživljava krizu moralnoga i religijskoga identiteta, što ga prvo dovodi u krugove radikalne ljevice, no u konačnici završava vjerskom konverzijom s protestantizma na katoličku vjeru. Temperamentalno kolerik, sklon avanturama, koketiranju s opasnošću i rubnim situacijama ljudskoga postojanja, Graham Greene je protagonist i kroničar egzistencijalnih, etičkih i spiritualnih kriza modernoga zapadnjaka. Na tragu svog velikog uzora Conrada, Greene je ostvario opus koji `pokriva` veći dio planete zemlje (Europu, Latinsku Ameriku, južnu Aziju, Afriku), opisao neuralgične točke suvremene civilizacije i drame dekolonizacije, prljave ratove obavještajnih službi, spiritualnu dramu vjernika (najčešće, no, ne isključivo) bijelaca u kolonijalnom miljeu, političke i ideološke progone, hladnoratovski sukob. Sam pisac dijeli svoje knjige na ozbiljnije, `romane`, i laganije, `razonode` (entertainments), ali u obama vrstama razvija radnju koja obiluje izvanjskim i unutarnjim napetostima. Neke od značajki njegovih proznih narativnih djela su: dramatičan i `detektivski` zaplet, potjera i progon koje provode institucije sustava (policija, vojska, tajne službe), funkcionalan i dojmljiv stil kojim dominiraju grafički opisi brutalnih i grotesknih situacija, no bez baroknih retoričkih Conradovih ekscesa, te nužnost moralnog i spiritualnoga izbora u ekstremnim iskušenjima.
Prije 2. svjetskog rata ostvario je remek djela hibridnoga žanra: `Brightonska stijena`/`Ubojica i slatkiš` (1938.) o svijetu gangsterskih obračuna, `Moć i slava` (1940.) o duhovnoj drami svećenika alkoholičara u atmosferi vjerskih progona u kaotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom Meksiku. Poslijeratno doba karakterizira još nekoliko majstorskih ostvaraja: `Srž stvari` (1948.), lociran u Africi, gdje se u ozračju `Greenelanda` (prljavština, kukci, vrelina, zarazne bolesti) odvija završna drama preljubnika, alkoholičara i samoubojice Scoobija; `Kraj veze` (1951.), poluautobiografski ljubavni roman, nabijen vjerskom tematikom i postavljen u Londonu pod njemačkim bombama; špijunsko-politički `Mirni Amerikanac` (1956.), o početcima američkoga intervencionizma u Indokini; `Treći čovjek` (1950.), scenarij za glasoviti film režisera Carola Reeda.
Ponekad je kritika dovodila u pitanje iskrenost autorovih vjerskih uvjerenja, a još češće mu je, naprotiv, zamjerala dogmatičnost u tretiranju duhovnih tema. No, teško je reći kako esencijalno religijski pisac, od Bunyana do Dostojevskog ili Bernanosa, može izbjeći takvoj vrsti prigovora. Greeneova djela nisu ideološki romani s tezom, no u njima je implicite raspoznatljiv piščev stav. Tobožnji problem s Greeneom (i drugim piscima religijskoga habitusa) je u tom što je njihov nenametljiv stav teško prihvatljiv dijelu modernoga čitateljstva- koji bez prigovora akceptira izričite svjetonazorske iskaze drugih auktora koji su više u skladu s dezorijentiranošću ili sekularnim senzibilitetom prosječnoga čitatelja (npr. Kafka ili Proust). Njegov najbolji kasniji roman `Ljudski faktor` (1978.) tematizira problem izdaje i vjernosti kroz lik glavnog junaka, prisiljenog na dvostruku špijunažu kako bi mu sovjetski objavještajci pomogli izbaviti voljenu ženu iz mučilišta južnoafričke policije. Neki od eseja su sakupljeni u zbirci `Izgubljeno djetinjstvo` (1953.). Nefikcionalna proza o druženju s diktatorom Omarom Torrijosom, još jedno je svjedočanstvo njegova nekonvencionalnoga života. Posmrtno mu je objavljena i autobiografska proza `Moj svijet - dnevnik jednog sna`, svojevrsni onirički dnevnik u kojem je taj autor, simbol autodestruktivnoga i raskoljenoga sebstva, objelodanio djetinje naivni i nevini svijet svojih snova.
Djela
* `Brightonska stijena` ili `Ubojica i slatkiš` 1938
* `Moć i slava`, 1940
* `Srž stvari`, 1948
* `Greeneland`
* `Treći čovjek`, 1950
* `Kraj veze`, 1951
* `Izgubljeno djetinjstvo`, 1953
* `Mirni Amerikanac`, 1956
* `Ljudski faktor`,1978
* `Moj prijatelj general`, 1986
* `Moj svijet - dnevnik jednog sna`
